|
U ovom članku pokušat ćemo čitateljstvu približiti instituciju sudskog vještaka, odnosno ukazati na neke specifičnosti koje razdvajaju sudskog vještaka iz područja informatike - informacijske sigurnosti, od ostalih grana sudskog vještaštva. Iako se vrlo često u novinama i stručnoj literaturi spominje pojam sudskog vještaka, vrlo je teško doći do informacija koje opisuju način rada sudskih vještaka, nema previše publikacija na tu temu, te čak niti pretraživanje Interneta ne daje previše rezultata.
Regulativa za stalne sudske vještake
Rad stalnih sudskih vještaka definiran je Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima koji je stupio na snagu po objavi u «Narodnim novinama» br. 88/08 od 28. srpnja 2008. godine. Navedenim pravilnikom uređuje se način utvrđivanja uvjeta za obavljanje poslova sudskog vještačenja, prava i dužnosti sudskih vještaka, te visina nagrade i naknade troškova za rad vještaka.
Stalni sudski vještak je vrhunski stručnjak kojega odabire sud kako bi pomogao sudu svojim neovisnim i stručnim mišljenjem u skladu sa zadatkom vještačenja. Pravilnik propisuje niz uvjeta koje mora ispuniti kandidat za stalnog sudskog vještaka među kojima su najvažniji obrazovanje, dokazano višegodišnje iskustvo na poslovima iz područja za koje aplicira te izvršena stručna obuka uz konačno pozitivno mišljenje o ličnosti i stručnosti kandidata. Stručnu obuku kandidata vrši mentor koji je i sam stalni sudski vještak iz određenog područja, a sastoji se primarno od izrade većeg broja mišljenja u stvarnim sudskim slučajevima.
Rad sudskog vještaka mora biti neovisan, visoko stručan, a vrši se u skladu sa zadatkom vještačenja koji definira nadležno tijelo, najčešće sudac. Sudski vještak podložan je polaganju zakletve prije imenovanja.
Važnost sudskih vještaka
Potrebno je napomenuti kako je rad sudskog vještaka krucijalan dio sudskog ili istražnog postupka i o njegovom nalazu često ovisi dalji tijek postupka, njegovo pokretanje, ili ukoliko se radi o mišljenju koje se traži tijekom postupka, čak i presuda. Nalaz sudskog vještaka mora biti napisan jasno, kako ne bi moglo doći do dvosmislica ili nejasnih situacija i mora biti lišen previše stručnog jezika koji bi bio nerazumljiv sucu ili tijelu koje je vještačenje naručio. Vještak mora jasno ukazati na sve dvojbe koje je imao tijekom obavljanja vještačenja bez korištenja pretpostavki ili principa subjektivnog mišljenja.
Sudski vještak dužan je čuvati kao tajnu sve ono što je saznao prigodom obavljanja poslova stalnog s sudskog vještaka a zabranjeno mu je isticanje svojstva stalnog sudskog vještaka na javnim i privatnim površinama ili reklamiranje, osim uobičajene oznake na adresi sjedišta.
Izazovi za vještake informacijske sigurnosti
Vještačenja iz područja informacijske sigurnosti vrše sudski vještaci koji su vještaci skupine “ELEKTRONIKA, ELEKTROTEHNIKA, INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJE”, specijalnost “informatika”, odnosno “telekomunikacije i informatika”. Izrada nalaza iz područja informacijske sigurnosti zasigurno zbog kompleksnosti tematike podložna je čitavom nizu spefičnosti u odnosu na ostale skupine i specijalnosti.
Kontekst informacijske sigurnosti je zasigurno vrlo kompliciran i ponekad je njegove temeljne koncepte teško objasniti laicima. U ovom smislu, sudac koji je naručio vještačenje zasigurno je laik i traži pojašnjenje. Stoga je vještak pod jakim pritiskom izraditi mišljenje koje će nedvojbeno biti jasno i dati dovoljnu podlogu sucu za nastavak postupka. Pritom je potrebno imati na umu kako se sudski vještak redovito u procesnom postupku poziva na glavnu raspravu kako bi iznio svoje mišljenje. Ovisno o tome kakav je njegov nalaz i kakav je predmet, njegovo mišljenje različitim argumentima mogu propitivati kako sudac, tako i okrivljenik, odnosno njegov odvjetnik. U slučaju da su termini nedovoljno jasno objašnjeni i da je nalaz napisan nedovoljno jasno, te da slijed nalaza nije logički jasan i dobro objašnjen, moguće je pobiti nalaz ili zatražiti novo vještačenje, što sve produžuje sudski proces, utječe na troškove i naposlijetku baca sjenu na stručnost vještaka i čitave struke.
Sudski predmeti koji se tiču informacijske sigurnosti izrazito su složeni, djelomično zato što je materija takve prirode, djelomično zato što je samom sucu, odnosno naručitelju vještačenja teško definirati zadatak vještačenja. Ono što je predmetnom stručnjaku vrlo jasno, laiku može biti izrazito nejasno ili komplicirano. Stoga je temeljna zadaća sudskog vještaka iz područja informacijske sigurnosti u suradnji sa sucem jasno razraditi koji je točni zadatak vještačenja, a zatim izraditi cjelovito mišljenje u skladu sa zadatkom, orijentirajući se samo na zadatak i koristeći isključivo zadužene materijale, bez donošenja subjektivnih stavova, špekulacija ili hipotetskog mišljenja.
Vještačenja iz područja informacijske sigurnosti dijelom mogu postati i multidisciplinarna vještačenja. Zbog širine područja koja pokriva, informacijska sigurnost zadire u informatičku forenziku, informatiku, komunikacije, računalne i mrežne sustave i zasigurno je teško jednoj osobi biti apsolutni stručnjak u svim navedenim područjima. Stoga je obveza, ali i dužnost stalnog sudskog vještaka biti u stalnom kontaktu sa stručnjacima na navedenim područjima kako bi mogao potražiti dodatno neovisno mišljenje, ali i jasno obavijestiti naručitelja vještačenja o tome. Naime, često se dogodi da zbog neznanja sud vještačenje dodijeli vještaku koji nije stručnjak za informacijsku sigurnost, npr. sudskom vještaku iz područja elektrotehnike. U tom slučaju, takav vještak trebao bi odbiti vještačenje i ukazati na nepravilnost. U praksi se nažalost događa da vještaci dobijaju i preuzimaju predmete iz područja informacijske sigurnosti a onda ih ne znaju vještačiti iz jednostavnog razloga što nisu dovoljno stručni, ili ne posjeduju specifična predmetna znanja. To rezultira nestručno izrađenim nalazima koji otežavaju sudske procese, srozavaju struku i mogu dodatno zakomplicirati posao vještacima informacijske sigurnosti.
Specifičnosti
Specifičnost vještačenja u ovim područjima je u tome da se nalaz izrađuje temeljem raspoloživih dokumenata, ispisa sa pisača, faks ispisa, nematerijalnih dokaza poput e-mailova, oduzetih tvrdih diskova i optičkih medija. Neki od tih materijala temeljem kojih se vrši vještačenje mogu se tijekom procesa promijeniti, npr. samo spajanje originala tvrdog diska u testno računalo vještaka i pristup sadržanim datotekama može promijeniti sadržaj diska. Iz tog razloga, sudski vještak informacijske sigurnosti ima za zadaću zadržati dokazni materijal u spisu u nekontaminiranom stanju. U konačnici to rezultira i višim materijalnim troškovima takvog vještaka.
Kako bi vještačenje imalo dobar temelj, u samom istražnom postupku potrebno je dobiti sve potrebne podatke, osobito od pružatelja Internet usluga, prodavača računalne opreme, konzultanata i uključenih pravnih osoba. Prema tome, u vještačenju predmeta iz ovog područja nužno je provoditi edukaciju sudaca, ali i promovirati suradnju između sudaca i sudskih vještaka, te sudskih vještaka i policije, koja posjeduje instrumente koji mogu pomoći sudskom vještaku da dođe do traženih podataka ili hardvera koji mu je potreban za izradu nalaza. Potrebno je napomenuti kako vještak mora održavati i odnose s policijom, pošto je policija instrument koja može vještaku pribaviti pristup hardveru i softveru temeljem kojega se izrađuje mišljenje.
Sudski vještak iz područja informacijske sigurnosti je neprijeporno ujedno i konzultant kojega tržište može prepoznati za izradu vanprocesnih nalaza i konzultacija iz tog područja.
Umjesto zaključka
Isključivo
suradnjom sudova, stručnjaka sudske struke, strukovnih udruga poput Hrvatskog
društva sudskih vještaka te između stručnjaka-profesionalaca, moguće je
poboljšati komunikaciju prema sudskim vještacima informacijske sigurnosti,
spriječiti dodjelu predmeta vještacima drugih struka, omogućiti temelje za
izradu meritornih mišljenja te naposlijetku, educirati naručitelje vještačenja
o tome što je sve vještaku potrebno za izradu kvalitetnog i neprijepornog
nalaza.
Najbrojnija udruga koja u Hrvatskoj okuplja sudske vještake svih profila je Hrvatsko društvo sudskih vještaka (HDSV) osnovano 1980 godine. Početkom 2008 godine u Opatiji je održan 1. Kongres sudskih vještaka s međunarodnim učešćem na kojemu je sudjelovalo 392 sudionika iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Slovenije, prezentirano je 45 radova a rad je bio organiziran u pet sekcija. Sudski vještaci iz područja informatike i informacijske sigurnosti na kongresu su sudjelovali u okviru sekcije B5 - Ostala područja.
Trackback(0)
 |
TrackBack URI for this entry
